Godina 2020. završava i dugo će se pamtiti, ali ne po dobrome. Drugi put u povijesti Olimpijske igre su otkazane i oba puta kada su trebale biti u Tokiju. U našem, rolerskom sportu, sva velika međunarodna natjecanja su otkazana i prebačena za 2021.g., dok su World Skate Games, koje su se trebale održati iduće godine, već prebačene za 2022.g. Sva ova događanja oko nas, a najviše nepotrebno zatvaranje uglavnom pojedinačnog sporta, prema nekima, ima čak veći negativan učinak na psihičko zdravlje ljudi, nego što je utjecaj na fizičko zdravlje.
Istraživanja provedena na populaciji sportaša pokazala su da niti sportaši nisu imuni na COVID krizu. Prema jednom istraživanju njih čak 65% prijavilo je simptome anksioznosti za vrijeme proljetnog lockdown-a. Naši liječnici su također prijavili da se povećala potrošnja antidepresiva.
Kada pogledamo popis uzročnika koji u današnje doba narušavaju zdravlje – sjedilački način života, premalo kretanja, pretilost, nezdrava prehrana, pušenje, alkohol, kronični stres – vidimo da fizičko vježbanje može pomoći kod većine njih. Brojna istraživanja provedena na depresivnim ljudima (učenicima, studentima, radnicima) dokazala su da tjelesno vježbanje ima gotovo jednak učinak na zdravlje kao i psihoterapijske metode. U borbi protiv stresa vježbanje pomaže kao način izbacivanja negativne energije iz organizma. Vježbanje odvlači pažnju od izvora stresa te istraživači potvrđuju da redovito vježbanje smanjuje osjetljivost na stres, ali i olakšava borbu s već postojećim stresom. Znojenjem tijekom vježbanja također ‘čistimo’ svoj organizam od toksina u organizmu, kao i od slobodnih radikala. Osim toga, tijekom vježbanja povećava se nivo hormona zaduženog za osjećaj sreće i prirodne energije.
Pa zašto onda NE vježbati? Zašto se NE baviti sportom?
Još od vremena starih Grka ljudi su davali važnost vježbanju i treniranju. Također su spoznali način da se treniranjem mogu povećati fizičke sposobnosti. U današnje vrijeme kineziologija napreduje strahovito brzo i pokušava znanstveno i stručno dati trenerima smjernice i alate kako planirati i programirati treninge. Ono što je najteže u sportskom treningu je da se treba natjerati da gotovo svaki dan napravite trening. Ali ima jedna super stvar, vrlo brzo vježbanje prelazi u dobru naviku koja donosi sve gore navedene dobrobiti uključujući i povećani nivo sreće.
U zadnje vrijeme sve se više spominje termin vježbanje u cilju očuvanja zdravlja i prevencije bolesti. Bolest ili nasljedna bolest u obitelji jedan je od najčešćih uzroka osobnog bankrota u USA. Također i kod nas, dostupnost zdravstvenog sustava i njegove mogućnosti sve su lošije i sve više zaostajemo za razvijenim zemljama, ili im se približavamo po cijenama, čime određene usluge prestaju biti dostupne svima. To još više daje važnost vježbanju u cilju očuvanja zdravlja, ali i važnost dobrog planiranja i programiranja treninga da se ne bi dogodile sportske ozljede, koje također nisu cilj kada govorimo o očuvanju zdravlja.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporuča 60 minuta na dan vježbanja za mlade i barem 30 minuta za odrasle osobe. Također preporuča i 150 minuta vježba snage tjedno. Zašto je onda jedino u Hrvatskoj zabranjeno bavljenje sportom i zašto su jedino kod nas zatvoreni sportski klubovi?
„MENS sana in corpore sano“
Cjepivo se najavljuje kao svijetlo na kraju tunela. Prvi su tu poruku poslali iz Međunarodnog olimpijskog odbora, da su Olimpijske igre svijetlo na kraju tunela.
Ali moje pitanje je zašto uopće moramo ići kroz tunel????
Kao i u sportskom treningu, tako i u životu uopće, do svakog cilja vodi više putova. Ali kako svi ne krećemo sa istog mjesta, tako nam ni putovi ne moraju biti isti.
Važnost sporta i organizirane tjelovježbe prepoznaje sve više ljudi, ali ne i oni koji su u ova krizna vremena zabranili treniranje, protivno svim preporukama struke, kako liječnička, epidemiologa, tako i kineziologa.
Program vježbanja treba biti individualiziran i stručno napravljen.
Vježbati treba radi zdravlja i nemojte da vam se dogodi da rješavajući jedan problem napravite si drugi problem. Svakako si nađite trenera koji će vas voditi i programirati treninge. Zato vam dajem jednostavne smjernice za plan treninga: ponedjeljak, srijeda i petak vježbe snage. Počnite s laganim kružnim treningom u trajanju od 30 minuta, pa postepeno povećavajte intenzitet i trajanje do 50 minuta. Utorak, četvrtak i subota aerobni trening, kao na primjer: jogging, footing, lagano planinarenje, bicikliranje ili rolanje. Savladajte tehniku bilo koje od odabrane aktivnosti i krenite postepeno od laganog prema težem i dužim treninzima.
Neka vam jedna od novogodišnjih odluka bude da ćete redovno vježbati za svoje zdravlje.